Vakti: 1 min.

Raći e poezijaki thaj e muzikasa ande khetane e romani, grekikani thaj rusikani kultura

Vakti: 1 min.

Organizirimo kotar o Romano Kulturako Centro Kruševac thaj Kulturako Centro Brus thaj Kruševac, ikergjape butkulturalno večeri poezijako thaj muzikako.

Raći e poezijaki thaj e muzikasa

Foto: A.N.

O Romano Kulturako Centro Kruševaco, ki kooperacija e Kulturako Centro Brus thaj e Kulturako Centro Kruševaco organizirindja jekh multikulturalno muzikako thaj poetikano večeri kote kombinirinela o Romano, Grekikano thaj Rusikano arto.
 
Raći e poezijaki thaj e muzikasa

Foto: A.N.

E publika sasa šajipe te šunel pe performancija thaj vakeripe e poezijako thaj muzikako katar trin barvale kulturalne tradicije – Roma, Grekikane thaj Rusikane. O evento putarda e Perica Jovanović, direktorka kotar o Brus Kulturako Centro, savo akcentirinela o vasnipe te arakhel pes thaj te barjarel pes kulturako diverziteti.
 
Raći e poezijaki thaj e muzikasa

Foto: A.N.

- Si amen o baxt te inkras jekh unikalno evento, jekh raći savi festuinel o barvalipe e romane, grekikane thaj rusikane artistikane tradiciengo. Akava nane numay yekh arakhipe e kulturengo, numay yekh arakhipe e duxengo - yekh kombinaciya e avazengi, vorbengi thay emociyengi kola konektingyona amen, bizo dikhibe e qhibyako, originako vay naciako. Ano duho e khetanipasqo thaj jekhavresqe respektosqo, akharas tumenqe kobor si importanto te ćhiven pes mesaźură pal-o ćaćimos, xatăripen thaj solidariteto prekal o arto - phendǎs o Jovanović.
 
Raći e poezijaki thaj e muzikasa

Foto: A.N.

Ani veča sine vi o Dalibor Nakić, prezidento taro Nacionalno Konsilo taro Romano Nacionalno Minoriteti, kova akcentirinela i rola taro Romano Kulturako Centro ko Kruševaco sar importantno portreti e Romane kulturake aktivitetengo, na numa ki teritorija taro Kruševaco thaj Dizako Rasin, numa thaj maj dur.
 
- Kado si jek unikalno chansa te aves vittne pe fuzia mashkar e romani, grekicko thaj rusitsko kultura. Amen o roma sam narodo savo si barikano pe piri kultura thaj putardo e javerengi kultura. I kultura si jekh podo savo phandel e manušen, thaj odolesqe bićhalas jekh mesažo kaj savore trubul te ćhinavas e kultura e manušengi thaj te respektisaras jekh avres. Odova sito drumo ko multikulturalno amalipa, toleranca thaj koegzistencija savore amendar kola dzivdina ani Srbija – vakarga o Nakić.
 
O.V.

Bičhal kava nevimata