O Evropako Dives vaś o Naśavipen vaś e Romane Genocideske Viktime sas markisardo
0
Vakti: 2 min.
Ani okazia e Evropako Dive e Semoripasko vash Romane Viktime taro Genocidi, kergjape ceremonia vash seripe ano than e purane nacistikane logeresko Topovske Šupa, kote so dende pošta e milje bidoshale Romane viktime ko Dujto Lumako Maripe.
Foto: ERIAC
Reprezentantura katar institucie, organizacie katar o civilo societeto thaj e citizentura kidinde pes te sikaven pale o importanca te arakhel pes i kultura e memorijaki thaj te arakhel pes o thana save sikaven e maj kalore periodura katar e Evropaki historija.
O khedipe kergjape an i memoria e Romane viktimenge taro Holokausti, numa thaj an o mesažo kaj i historija našti te ovel bisterdi. E participantura sikade kaj e kultura e bisterdipnaski našti te ovel redukime numaj te markerel pes importantno data, numaj trubul te ovel permanentno socialno vrednost savi si barjardi prekal edukacia, prezervacia e memorialno thana thaj jekh responsibilo stavi karing o historikano barvalipe.
Specialno akcentirinela pe kaj purano Topovska šupa kampo si jekh taro maj importantno dukhavibaske thana an i Srbia thaj kaj olesko arakhibe isi le buteder signifikàcia – sar bašo dignitetno memoria e viktimengo, thaj bašo edukacia e avutne generacienge bašo konsekvence taro xoli, rasizmo thaj diskriminacia.
O kotorleutne kotar i komemoracia vakerde kaj ko vakti kana o historikane faktia si majbut ekspozime ko relativiziribe thaj zumavipe te bistren, o arakhibe e memorialno thana ka ovel khetani responsibilita e instituciengi, e profesionalno publikako thaj e dizutnengo.
- Le kanonura naj ferik jek than kaj si jek vittnesmål pe o paluno vrama. Von reprezentuin jekh permanentno akharipe kaj e kultura e memorijaki trubul te vazdel pes sako dive - prekal o arakhipe e historikane thana, o barjaripe e kolektivne memorijako thaj e determinacia te na keren pes nisar gasave kriminalitetura, phenda pes ko vakti e komemoraciako.
O organizatora dena baht sa e partnerenge, institucienge thaj dizutnenge kola piri prezenca dende suporto vash o komemoripe e Evropake divesesko vash o bisterdipe vash o Romane Genocideske Viktime, dikhindoj kay o khetanipe e kultivaciako e historikune memoriako reprezentinela yekh vasno paso vash te vazdel yekh societeta bazirimi pe chachipe, yekhune respekti thay responsibiliteti vash avutne generacie.
O.V.