Evropako romano kidipe ande Podgorica

Vakti: 3 min.

Dialogo, medie thaj terne ano fokuso anglune trin divesa taro maškarthemutno kedipe.

Foto: Romanenevimata
Anglune trin divesa taro 2-to Evropako Romano Samiti, savo ikerel pe ani Podgorica thaj Nikšić, sasa intenzivno diskusie bašo than e Romengo ani Evropa, rola e medijengi, importanca tari edukacia, aktivno kotorleutnipe e ternenge thaj zoralipe e kooperaciako maškar institucie thaj organizacie taro civilno amalipa. O samit lela khetane reprezentya kotar mashkarthemutne organizacie, themeske institucie, lokalune korkorroortuipe, medie, akademikuno komuniteti thay romane organizacie kotar nesave Evropake thema.
 
Ko nakhlo kotor e programesko, o kotorleutne diskutirinde buteder teme save si phangle e lačharipnasa e manušikane hakajengo, maripe mamuj diskriminacija, arakhibe e rromane identitetoskoro, numa thaj majbaro reprezentiribe e Romengo ko procesija e decizijengo. Specialno akcento sas thodino pe trubujipe te ašunel pes majbut ande publika o glaso e romane komunitetosko, sar vi te del pes majbaro šajipe e ternenge pala edukacia, bući thaj socialo angažmano.
 
Foto: Romanenevimata
Yekh kotar o may notabilno kedipya ano trinto dive sine o paneli “Digitaluno zhurnalizmi – Glasi e komunitetesko ano digitaluno vahti”, dedikimo vash o rola e mediengo ano moderno sasoitnipe thay o vasnipe e digitalune platformengo vash o zoralipe e romane komunitetesko.
 
Ano paneli lela khetane e žurnalisten, redaktoren, reprezentanten taro maškarthemutne organizacie thaj medijakere ekspertia kola diskutirinena sar o digitalno medie šaj te den kontribucia te phagen o stereotipia, te vazden vizibiliteti e romane muršenge thaj džuvljenge, numa thaj te keren than kote o membria taro romano komuniteti ka keren piro sasto thaj ka vakeren bašo teme so si lenge importantno.
 
Mashkar o vakeriba sine o Aleksandar Nedeljković, žurnalisti thaj redaktori taro portalo Romanenevimata.rs, savo prezentirisarda eksperiencije taro jekhutno informativno portali taro regioni so sakova dive publicirinel sadržaji ki rromani čhib. Ko vakeribe vash buvljaripe e digitalno žurnalistikako, Nedeljković dende akcenti kaj e moderne medije isilen resarin te den than bašo autentikane glasia e romane jekhinake thaj te den kontribucia bašo kreiripe majobjektivno tasvir e Romengoro.
 
Foto: Romanenevimata
Ov akcentingya kay o digitalune platforme avdive reprezentinena o may efikasno drom vash o informacie te resen sigo ji pe dizutne, numay ini shay te keren terne Roma te oven kreatorya e kontentesko, na numay olengo konzumentya.
 
- O maripe karing le stereotipura kezdijpe kusa kvaliteto thaj responsibilno informacia. Kana e terne Roma len šajipe te keren medijako sasto pe piri čhib thaj kotar piri perspektiva, ola avena portreti bašo pozitivno paruvipe ki amalipa, vakarga o Nedeljkovic.
 
Paneleskere kotorleutne dende pe godi kay manglape te baryarelpe o than e Romengo ano medie, sar kotar o profesionaluno zhurnalizmo thay kotar o keripe e lokalune thay digitalune platformengo kola ka den kontribuciya vash yekh may baro reprezentipe e pozitivune paramichengo thay suksesune misalya kotar o romano komuniteti. Akcentiringyola kay mediaki alfabetizaciya, digitaluno inkluzipe thay buvljaripe e neve tehnologiengo siton shaipe vash te kreirinen yekh may barabarno amalipe kote savore dizutne ka oven len yekhune shaipya vash te len kotor ano publikuno jivdipe.
 
Paše katar o panelo pale digitalno žurnalistika, ande anglune trin divesa katar o Samito, sas kerde but workshopura thaj diskusie dedikuime pala e Evropaki integracia, arakhipe e rromane čhibjako thaj kulturako, pozicija e ternenge, sar vi pala bućaripe lokalne inicijativengo save den kontribucija pala rromani inkluzija. O participantia dende eksperienca thaj misal taro lačhe praktike taro ververutne thema, akcentirindoj kaj regionalno kooperacia thaj khetani projektia si ključno te lačharel pe i pozicija e romane komunitetaki.
 
Foto: Romanenevimata
O organizatorya vakerde kay Evropako Romano Samiti reprezentinela yekh unikaluni platforma vash konektipe e reprezentyengo e instituciyengo, mashkarthemutne organizaciyengo, mediengo thay civiluno amalipe, resary te kreirinen specifikune rekomandipya kola ka den kontribuciya vash may baro socialuno inkluzipe e Romengo ano sasto regioni.
 
O programo Summit źal maj dur anθ-e avutne divesa prekal neve panelură, workshopură thaj prezentàcie dedikime vaś edukacia, buti, kultura, manuśkane xakaja thaj i rola e ternenge anθ-o vazdipen jekh maj inkluzivno societèta, aźukerindoj kaj e konkluzie kadale maśkarthemutne kidipnaske ka aven sar baza vaś avutne regionalne inisiàtive thaj zorăripen e kooperàciaqo maśkar sa e aktora save keren buti vaś te laćharen i pozicia e rromane komunitètaqi.
 
O.V.