Internacionalno dive e Romengo: Mashkar historikani memoria thaj akanutno resipe
0
Vakti: 2 min.
Xramosardo katar: Aleksandar Nedeljković
Foto: Romanenevimata
Si data save naj vash baht. Si divesa save si jekh xarnipen. Bibahtake, o Internacionalno Romano Dives kerdilo numa kasavo dives — dives kana na vakeras pal-e simbolura, numaj pal-i realiteta. Thaj i realiteta si kaj vi avdive, ko 21-to shelbershipe, i Romani komuniteta arakhela pes e saste patrenencar kotar o nakhavipe, diskriminacia thaj violencia so paruvde forme kotar e sasti historija, numa na o esencija.
Sar žurnalisto thaj sar rromano aktivisto našti te obzervirinav akava dive prekal i prizma taro folklori thaj protokoli. Nashti te vakerav vash e tradicia bi te vakerav vash o dukh. Soske e Rromengi historija ande Evropa naj numaj e muzikaki thaj e slobodimaski historija — voj si e historija e persekucijaki, e robijaki, e Porajmoski, e bisterde groborengi thaj e na dikhline viktime. Si i història e manuśenqi savi nakhlo so but na nakhle.
Avdive, kana dikhas ki Evropa, dikhas jekh brigako irisaripe e ideologienqo save amen patǎs ke sas xasarde sajekh. O ekstremno nacionalizmo pale lel than. O lav e xoliako si te ovel sakodivesutno. O rasizmo na si maj garavdo — si maj zuralo, maj putardo, thaj, maj phares, maj but normalizirime.
E Roma, sar but droma ki historija, si maškar e anglune kola si atakuime.
Ande but Evropake thema, ame dikhas segregacia, institucionalno diskriminacia, thaj vi putardi violencia. Ando digitalno than, e Roma butivar si o targeto e dehumanizacijako. Ano politikano diskurso, von si utilizirime sar simbolo e problemosko, thaj tikno drom sar kotor e soluciako. Thaj kodo naj aksidento — si jekh modelo.
Foto-ilustracija: Romanenevimata
I Srbija nane isklučipe.
Vi te si zakonura, strategije thaj deklarativno suporto pala inkluzija, sakodivesutno trajo e Romengo sikavel aver patreto. O rasismo si prezento ande edukacia, ande butji, ande media thaj ande publikako than. E palune incidentura, ande save darajimata thaj insultura si putardes phende mamuj e Rroma, sikaven ke o problemo na xasajlo — numaj lel nevi intenziteta.
Numaj bizo sa — o Romano komuniteti trail.
Thaj na numa ačhol, numa mukhel baro drom ki Evropaki thaj lumjaki kultura. Katar o Django Reinhardt, savo paruvda e dźazoski historija, dži ko Esma Redzepova, savi lako glaso inke simbolizirinel identiteto thaj zor, e romane artistura kerde o kulturalno landskap e Evropako. Ande Srbija, anava sar Šaban Bajramović ačhen bisterdino kotor katar kolektivno memorija.
Numa e Romengo influenca na agoril pe ko arto. Avdive si romane intelektualcura, žurnalistura, advokatura, aktivistura thaj liderura save paruven o narativo thaj putaren than pala neve generacije. Kadala si manuśa save sikaven kaj i rromani komunitèta na si jekh pasivno obzervàtoro la històriaqo — tha’ jekh aktivo kotorleutno.
Odoleske avdive nane dive vash simbolika, numa vash klaro pozicioniribe. I romani komuniteta trubul te ovel dikhli, organizirimi thaj gatisardi te arakhel pire hakaja. Na katar trubulipe pala konflikto, numaj katar trubulipe pala digniteto thaj barabaripe. Soske jekh societèta savi na arakhel pesqe maj vulnerabilo — na arakhel varekas.
O.V.