SOS telefonura si o čaro te arakhel pes o maripe ano kher

Vakti: 2 min.

O pućhipen "Sode si jekh akharipe te arakhel jekh źivdipen?" retorikane akcentirinel o bi-mesurako vastnipe e manušikane źivdipnasko thaj butivar si utilizirime ando konteksto e prevencijako e violenciako thaj e importanca te rodel pes ažutipe.

Foto RMS
Ekzaktno odova sine anav taro kruglo mesali bašo bilačhipe mamuj džuvljija so ikergja pe ko Niš, e mesažosa kaj jekh akharipe šaj te spasinel jekh dživdipe thaj kaj nane nisave cena bašo arakhado dživdipe.
 
Bibahtake, o protektiribe e romane džuvljengo taro maripe ano kher panda nane ko satisfakciako nivelo. O rodipe sikavela kaj o maripe but droma garavel pes sebepi e stigmako thaj predrasudengo, kaj e Romane džuvlja na dosta pindžaren o sastipasko sistemo sar źanglipe e ažutipasko, numaj vi kaj o korkoro sistemo - inkluzivno e ​​sastipaskere butjarne - nane dosta sikado te pindžarel thaj te bičhalel e viktime ko vakti, bizo te ovel egzistirime legalno mehanizmura sar so si o Prevencija e Domestikane Violencijaki.
 
E Rromane džuvlja butivar či den raporto pala bilačhipe andar dar, bipatjavipe ande institucije thaj socijalno stigma. Vi, but pindžaren numaj fizičko maripe, kana von na identifikuin psihologikane, ekonomikane thaj aver forme e maripnaske sar kriminalo. Pe aver rig, sastipaskere butjarne thaj relevantno institucie butivar nane len dosta treningo vash adekvatno reakcia thaj suporto e viktimenge.
 
Akava berś si vi jekh importanto berś - 25 berś desar o maripe anθ-i famìlia areslo jekh kriminalo ćàso anθ-i Srbia. E amandmanura ando Kriminalo Zakono katar o 2001-to berš introducisarde jekh artiklo savo klaro definiril violencia ande familija thaj del krisaripe katar e štrafo dži ko phandipe dži ko deš berša.
 
Organizacie taro regioni Nišava-Pčinj tari Netvorko e džuvljengo mamuj o maripe - Asociacia e Romane džuvljengo "Osvit", Asociacia e Romane džuvljengo "Nada" taro Aleksinac, SOS Telefono Vranje thaj Asociacia e Romane džuvljengo taro Bujanovac - lundjaren piro khetanutno maripe prekal akaja globalno kampanja. Buteder akcie pe ulica sas organizuime e ciljosa te vazden e citizentonge džanglimata pala o seriozno problemo e violenciako mamuj e džuvlja.
 
Von phenen ke o våld naj feri jekh djuvliango problemo, feri jekh socialno problemo khaj mangel savorengi responsebilita. Amen na trubul te ačhava ćuće bašo maripe, numa trubul te reaguinen aktivno.
 
Asocijacia e romane džuvljengo „Osvit“ si kerdi ko 2005. berš, thaj taro odova kerda buti paše 10.000 beneficiarencar, maškar lende 4.000 Rroma thaj 800 džuvlja disabilitetoncar prekal suportoske programia, vakarga e organizaciaki direktorka Ana Saćipović.
 
Thela kado bersh kerdas o föreningo buchi kusa 107 beneficientura, line 689 telefonura - ke but ziene bolden pe lende maj but sar jekh data - thaj dine 589 juridicno zutipe thaj supportoske tjänster.
 
“Getisaripe palo krisako procesi sito but vasno, soske adava i džuvli haćarel kaj nane korkore thaj kaj isi ole suporto taro sistemi”, vakarga Saćipović.
 
Voj majdur phenel kaj e kooperacia e institucienca ando Niš si pe lačho nivelo:
 
“Šaj te ovav satisfimo e kooperaciasa e Centrosa vash Socialno Buti, Sigurno Kher, policia thaj prokurorsko ofiso, soske si multisektoralno reslipe thaj jekhutno respekto.”
 
O.V.