Preparacie baši komemoracia taro dive taro semoda o Romane viktime taro Dujto lumiako maripe "Samudaripen"
0
Vakti: 2 min.
Ando "Staro sajmište" Memorialno Centro ikerdilo butjarno khedipe dedikerdo pala gatisaripe e programosko palo seripe e diveseskoro pala seripe e romane viktimengo save mule ande kampia Topovske Šupe thaj Zemun ande Dujto Lumako Maripe.
Foto: Romanenevimata
Ano kedipe lela than o prezidento e Nacionalune konsiliesko e Romengo, Dalibor Nakić, khetane e reprezentyencar kotar kulturake institucie, memorialune institucie thay organizacie kola lela kotor ano organizipe e komemoraciako.
O dive e bisterdipaske e Romane viktime kotar o Dujto Lumako Maribe festuinel pe 2-to Avgusto, ki memoria kotar o 1944 bersh, kana o akhardo "familijako kampo" vash e Roma sine likvidirimo ano kampo Auschwitz-Birkenau thaj paše 3000 manuša sine mudarde. Kadi data ande intrego Europa simbolizulij e romengo pharipe kana sas o Holokausto.
Ano kedipe decisingyola bazako koncepti thay sasto programi, sar ini ulavipe e obligaciengo mashkar o institucie kola ka len kotor ani implementacia. Specialno akcento si thodino pe edukativno kotor e programosko, si kerdo pala terne manuša, numaj vi pe publikano vaćaripe pala dukh e Romengo ande kampia pe teritorija Beogrado ande vrjama e okupacijaki.
O Dalibor Nakić akcentirinela o vasnipe e jekhutne dromesko ano arakhipe e historikane memoriako.
“Gerdipe e romane viktimengo musay te ovel kotor e generalune kulturako e gndipasko ano amaro amalipe. Importantno sito kay o avutne generacie te janen so kergyola, numay ini vash soske o maripe muy diskriminaciya sito sar ini avdive”,vakergya o Nakić.
O reprezentantia taro Memorialno Centro akcentirinena kaj i komemoracia isi la vi edukaciaki dimenzia.
"Amaro ciljo nane numaj te markisaras i data, numaj te haćaras e historikane cirkumstance thaj e konsekvence e xoliake. I kultura e memorijaki impliciril kontinuirano sikljovipe thaj te del pes o džanglipe e ternenge," phenda pes ko khedipe.
O kotorleutne sine pe jekhipe kay o markeripe musay te ovel may baro socialuno karakteri, prekal kooperacia e instituciengi, civiluno sektori thay edukaciake instituciyengo. Gîndisarde vi aver aktivitètură save ka den kontribucia te dikhel pes i dukh le rromenqi anθ-o Dujto Lumako Maripen anθ-o berś, maśkar save sas forumură, egzibicie thaj siklăripnasqe programură.
Sas konkluzia kaj o barjaripe e memorijako e viktimengo si importantno paso te vazdel pes jekh societeta bazirime pe haćaripe, toleranca thaj respekto e manušikane hakajengo, numaj vi jekh permanentno akharipe e konsekvencengo katar e diskriminacia thaj ekskluzia.
O.V.