Zborniko „Ljudi govore – Manuša Vakharen“ arakhavela memoria taro dukh e Romengo ano Kosovo (Video)
0
Vakti: 3 min.
O destin e Romengo ano vakti e konfliktesko ani Kosova thay Metohia ano 1998 thay 1999. bersh, ji akana si yekh tema kova na si dosta vakerdo ano publikuno than.
Foto: Romanenevimata
Vaś te arakhen pes e xarnimata katar e dukh, persekucie thaj e źivdipnaske paramiće katar membrurja andar o rromano amalipe, o Centro pala edukacija katar e Rromane thaj Etnikane Komuniteturja (CEREZ) prezentirisarda ando Beograd e knjiga - kolekcija “O manuša vaćaren – Manuš Vakharen”, dedikuime pala e eksperiencije katar e Rroma ande vrjama e maripnaski.
Ko evento vorbisarde reprezentantura katar institucije thaj autorura save lije than ko kidipe thaj procesiribe e testimoniengo, thaj specialno akcento sas thodino pe importanca te dokumentirinen pes e eksperiencije e Romenge save so sas maškar e maripnaske riga ko vakti e konfliktosko.
Foto: Romanenevimata
Prezidenti taro CEREZ, Ljuan Koko, vakergja pe godi kaj baro gendo taro Roma sine zorale te mukhen pire khera ko vakti thaj palo konflikti, dži kote but xasarde familijakere membren ja se panda našle avdive. Vov sikavgja kaj o šerutno ciljo e kolekcijako si te arakhel pes o autentikane śajdipa e manušengo save nakhle e evenimentura kotar o maripe thaj kaj lengere eksperiencije na ka oven bisterde.
O Koko akcentirinela kaj i publikacia na reprezentinela zumavipe vash politikano interpretacia e eventesko, numay yekh zoralipe vash te registrinel o manushikane destinyya thay historikune faktya kola ačhile avri e publikako fokusi vash bersha. Prekal leste, buteder mothovipa sikaven i phari pozicia e Romengi ko vakti taro konflikto, numa thaj o konsekvence so but familije haćaren dži avdive.
Themesko sekretari ano Ministeriumi vash buti, buti, veterani thay socialune butya, Ninoslav Jovanović, evaluingya kay vash savore viktime e maripnaske konfliktyengo musay te vakerelpe responsibilune thay bizo selektivuno drom. Ov vakergya kay sakova dukh manglape te ovel respektimo thay kay o chachipe vash o eventya kotar o nakhlo vahti na manglape te ovel muto, bizo te dikhelpe kotar o nacionaliteti e viktimengo.
Foto: Romanenevimata
Kana vakerel pal-o proceso e kompilàciaqo, o Koko phendǎs ke anθ-o vaxt e rodipnasqo, sas kidine jekh baro gin e śajdipnasko e manuśenqo save sas direkto participànturǎ vaj śajdǎrne vaś e evenimentură katar o maripenqo perìodo. Sar so vakergja, kotor taro kidimo materiali panda trubul te ovel procesirimo maj dur, thaj o rodipe ka kerolpe maj dur ko avutno periodi.
Specialno atencija ko vakti e prezentiribasko e knjigako si dino ko pučipe e xasarde manušengo. O Koko sikavgya kay isiton ji akana familiye kola rodena reslipe vash o destinipe e qhavorengo thay kay sito vasno kay o institucie te qhiven lumia ano sakova kazuya, bizo te dikhen o nakhipe e vahtesko.
O Jovanović evaluingja kaj asavke publikacije silen importantno rola te arakhen i kultura e memorijaki thaj te vazden o džanglipe bašo dukh e komunitetengo save butivar ačhile ko margine e socijalno interesesko. Ov vakergya kay manglape te kerelpe than vash dialogi thay hakeripe, vash te vazdelpe yekh amalipe bazirimo ano respekti e manushikane hakayengo thay digniteti e savore dizutnengo.
Foto: Romanenevimata
Prezidenti e CEREZ-esko vakergya kay ani organizaciya duryargyola te kidel thay te publikinel testimoniya vash o dukh e Romengo ano vahti e konfliktesko ani Kosova thay Metohija, vash te arakha historikune materialya thay te shay e avutne generaciyenge te halyoven may shukar o evenimentya kola markingya agor e nakle shelbershipesko.
Thaj pashe trin dekada palo agoripe e maripnasko ani Kosova thay Metohija, buteder mothovipya vash o dukh, persekuciya thay nasvalipya e membryengo e romane komunitetesko ačhon bidostato pendžardo vash o generaluno publikuno than. Akava si precizno soske gasave publikàcie reprezentisaren jekh importanto kontribucia vaś o arakhipen e kolektìvo memoriàqo thaj te dokumentisaren e historikane faktùra, kadja kaj e eksperiencurǎ e viktimenqe thaj lenqe familienqe te ačhon xramosarde vaś e avutne generacie.
Foto: Romanenevimata
E paramiče save si kidine ki akaja kolekcia den amen godji kaj o maripnasko dukh trubul te vakerel pes putardes, bizo dikhipe e nacionalitetosqo e viktimengo, soske numaj o ćaćipen si o fundo vaś o śukar śukaripen thaj o vazdipen jekh maj ćaćutno societèto.
undefined
O.V.