Vakti: 2 min.

SKADARLIJA – PRIČA KOJA JE POČELA PRE BOEMA

Vakti: 2 min.

Danas je Skadarlija jedna od najpoznatijih beogradskih ulica. Kaldrma, kafane, muzika i boemska atmosfera postali su simbol grada.

Romska zastava

Foto: Wikipedia/Adi Japan

Ali priča ovog mesta počinje mnogo pre pesnika, umetnika i tamburaša.
 
Početkom 19. veka, ovaj prostor bio je periferija Beograda. Ovde su svoje nastambe podizali Romi i formirali zajednicu poznatu kao Šićan-mala, odnosno romska mahala. Istorijski izvori prve stanovnike ovog prostora beleže oko 1825. godine.
 
Kroz današnju Skadarsku ulicu tada je tekao Bibijin potok, nazvan po Bibiji – „Tetki“, značajnoj ličnosti romske tradicije.
 
Nije bilo kaldrme kakvu danas poznajemo, starih kafana ni turističkih restorana. Bile su tu skromne kuće, porodice, zanati, svakodnevni poslovi i muzika.
 
Kako se Beograd tokom 19. veka širio, prostor se postepeno urbanizovao. Skromne kuće zamenjivali su čvršći objekti, a 1872. godine Skadarska ulica dobila je svoje zvanično ime.
 
Tek krajem 19. i početkom 20. veka Skadarlija počinje da dobija ono po čemu je danas poznajemo – boemski karakter.
 
Nakon rušenja kafane „Dardaneli“ 1901. godine, umetnici, pisci, glumci i drugi boemi počeli su da se okupljaju u skadarlijskim kafanama. Do 1909. godine u Skadarskoj i okolnim ulicama bilo je 14 kafana.
 
A muzika je postala njen zaštitni znak.
 
U tom svetu važnu ulogu imali su i Romi muzičari. Među njima je bila i Sofka Nikolić, jedna od istaknutih pevačica beogradskog kafanskog života dvadesetih i tridesetih godina 20. veka.
 
Zato Skadarliju ne treba posmatrati samo kroz njenu boemsku istoriju. Pre nego što je postala simbol umetnika i kafana, ovde je postojala romska mahala.
 
To ne znači da je današnja Skadarlija romska četvrt, niti da se njena kasnija istorija može pripisati samo jednoj zajednici.
Ali znači da je romska priča jedan od najstarijih slojeva istorije ovog mesta.
 
Danas Skadarlijom prolaze milioni pogleda – turista, Beograđana, muzičara i gostiju kafana. I dok gledamo fasade i kaldrmu, vredi se setiti i onoga što se ne vidi.
 
Jer grad ne čine samo ulice i zgrade. Čine ga i ljudi koji su na njima živeli pre nas.
 
A istorija Skadarlije počinje mnogo pre nego što je postala Skadarlija.

Bičhal kava nevimata