O gender-bazirime violencia mamuj e romane džuvlja si panda na dosta pindžardi
0
Vakti: 1 min.
Vi kaj e Srbija kergja lačharipe e legislativno thaj strateško fremo bašo maripe mamuj džuvlji bazirimo bilačhipe ko nakhlo dekada, o Romane džuvlja panda ačhon bidostato pindžarde sar specijalno vulnerabilno grupa, prekal i analiza “Gender-bazirime maripe mamuj Romane džuvlja”, publicirimi kotar o Romano džuvljikano Centro “Bibija”.
Sastanako e Romnjengo
Sar si ramome ande publikacia, adoptuime regulacie thaj mere ande maripe mamuj familijako bilačhipe butivar či len pe sama pala specifična cirkumstance ande save trajin e Rromane džuvlja, godova sostar lengi aplikacia ande praktika šaj avel limitirime. Jekh specialo problemo si i pozicia e džuvljengi save si viktime katar anglune, čhavorengo thaj zorasa brakhipe, save naj adekvatno pindžarde ande egzistuime politike thaj protekciake mehanizmura.
I analìza sikavel kaj e anglune thaj zorasa bijandipa si jekh katar e dominantne forme katar e gender-bazirime violencia ande romane komunitetura, numaj kaj butivar si bilačhe interpretirime sar "tradicia". E autorura akcentirinen kaj asavko haćaripe si stereotipikano, thaj kaj e ključne kauza kadale fenomenoske si čororipe, na-aksesibiliteto e edukaciako thaj sastipasko zutipe, sar vi e patriarxalno modelura ande komuniteta.
O rodipe si kerdo prekal terensko butikeripe thaj intervjuja e Romane džuvljencar, resarinja te kiden pes podatkura bašo tipo e violenciake, perpetratora, numa thaj bašo eksperienca e viktimengo e instituciencar. Specialo fokuso si thodino pe džuvljangi voja te den raporto pala maripe, sar vi pe pharipa savenca von arakhen pe ande godo proceso.
E rezultatura sikaven jekh signifikantno influenca e familijaki thaj e socialno ambijentosko pe percepcia e violenciaki, savi si butivar transmetime katar e generacie, influirindoj o nivelo e tolerancako vaj na-akceptaciako e violentno modelurengo e phirutnengo.
Pe konkluzia, "Bibija" vakerla kaj trubul te kerel pe specifično ažutipasko servisi bašo Romane džuvlja, specijalno bašo viktime taro čhavore thaj zorasa brakhipa, sar ini te lačharel pe o institucionalno respodipe te šaj te ovel adekvatno reslipe olengere trubujipaske thaj te tiknjarel pe o ekspozicia e violenciake.
Kadi analiza reprezentuil jekh zumavipe te anel pes e decizjake manušen maj paše e čače situacijasa pe tereno thaj te inkuražiril pes konkretno mere save ka den kontribucija pala maj efektivno protekcija e Rromane džuvljengi katar gender-bazirime violencia.
O.V.