Ćhave ano tunjariko, komentarura pherde bi-xarnipenar
0
Vakti: 3 min.
Jekh but vràmaqo problèmo thaj inke jekh naśti te laćharel pes jekh enigma anθ-o beśipen Crvene zvezde.
Foto: Romanenevimata
Dži kote o Roma taro bešipa Crvena Zvezda an o Nis protestirinena mamuj o dživdipe bizo elektrika, ola si maladile e nasulimaja thaj rasizmoja ko than taro haćaripe ko interneto.
O romano beshipasko than Crvena zvezda ano Niš si bizo elektrika trito jivend palo jekh aver, a ko jekh ko socialno mreže buhljaren pe komentara pherde nasulipaja thaj rasno natolerancija.
O protesto e rentierengo vazdingya o puchipe na numay vash infrastruktura thay khera, numay ini vash publikuno vakeripe, digniteti thay institucionaluno reslipe.
Ko agorutne divesa, o interneto si pherdo komentarencar so mothovenas e kirijentonge kotar e Crvena Zvezda Romane beshipasko than kaj von "mangle but", kaj von "na kamen te pokinen", thaj vi kaj von "shaj te djan kote so kamen, numa na ko koshti e themesko". Asavke mesažura kerde bari reakcija katar kotor katar e žurnalistikane thaj aktivistikane komunitetura.
O žurnalisti thaj redaktori taro portali RomaWorld, Turkiano Rexhepi, reagiringja pe akaja valja, kova dende varningo ano publikuno apelacia kaj nane politika palo protestia, numa maripe bašo fundavno dživdipaskere kondicie.
Foto: Romanenevimata
"Nashti te pachav kaj me trajiv ano jekh foro e manushencar save, bizo tikno empatia, mukhen komentara pherde rasizmosa thaj preziripasko vash mire kompatriotura," phendas o Redzepi, phenindoj kaj o protesto sas raportirimo sar trubul e policijake thaj kaj na sas politikano fundo.
Sar vakarga oleske, o beshipaske thana Crvena Zveda na rodena privilegie thaj milozne, numa hakaja garantuime taro kanuni.
"E elektrika trubul te pochinel pes, kodo si klaro savorrenge. Numaj e manuša kamen te pokinen pesko konsumo, na agregatno, bi lačhe sume bi klaro metrencar. Khonik našti te pochinel jekh industrialno kalkulacia pala elektrikako konsumo," vov majdur phenel.
I Crvena zvezda perel ko jekh taro majpurane romane naformalno bešipnaske thana ko Nis, kerdo ko pandžvardeš berša taro nakhlo šelberšipe. I solucia vaś kodo statuso nisar na sas sistemàtikani, thaj anθ-i literatura pal-o urbanistikano planiripe si butivar dino sar egzàmplo vaś jekh beśipen "so sas mukhlo korkoro but vràma".
I jekhutni lungo-vràmaqi solucia si o planirime ćhivipen, numaj ano phanglipe e zakonosqo thaj e Evropaqe standardurenqo, so si te kerel pes i preparàcia vaś aver akomodacia, infrastruktùra thaj akceso k-e publikane servisură — jekh proceso savo si komplekso, lungo thaj śukar anθ-i praktika.
O Rexhepi del pe godĭ kaj si o Zakono vaś o kher thaj o arakhipen e kherengo savo thovel e lokalone governurenqe i obligacia te den laćhe khera anθ-e situàcie e zorasa avri ćhudine, maj but kana e manuśen na si len aver bi-ćhivipnaske barvalimata vaj e śajutnimata te laćharen korkore e problemură e kherenqe.
"Anglal te xramosares jekh bilačho komentàro, pućh tut korkorre sode love trubun te ćhiven pes 120 familie thaj te si vi humano e ćhavorrenqe thaj e familienqe te train bi elektrikaqo anθ-o maśkar e jivendesko," phenel vov.
O Redzepi evaluingya kay o problemi e Red Star-esko nashti te reduktingyol ano puchipe “si vareko te pochinel vash elektrika”, numay ano yekh may baro fremo e publikune interesesko: kova sitoy hakay vash digniteti thay kova sito responsibiluno vash te sigurinel odova digniteti?
“Elektriciteti manglape te pokinelpe, o beshipasko than manglape te lolpe, numay numay kana o legalune thay manushikane kondicie ka oven resle”,vakergya ov.
O.V.