Maśkar i famìlia, e institucie thaj i tradicia — kaj si e źene avdive?

Vakti: 2 min.

Programura pala zuralipe e romane džuvljengo paruven e dinamika e familijake dživdipasko

Foto: RomInfoMedia
E Rromane džuvljen butivar si len dujto vaj trin rola: von garaven e familijaki struktura, bararen e tradicije thaj ande jekh vrama zumaven te den edukacija thaj maj lačho avutnipe pire čhavorenge. E organizacie save keren buti e komunitetosa sikaven kaj lengo kontribucia vash o barjaripe e lokalno societatosko si inke na dosta pindžardo.
 
Ande but romane khera ande teluni Srbija e džuvlja si o fokuso ande familijako trajo. Von organizuin khereski buti, len sama pala ćhave, phure thaj nasvale, thaj ande paluni dekada, von maj but len ​​rolje save inkljen ande edukacia, publikano advokacia thaj ekonomikano kontribucia e familijake.
 
Asocijacie save keren buti e čhajanca thaj džuvljencar tari romani amalipa konfirmirinena kaj akava procesi djal po lokhes, numa dikhlino.
 
Foto: RomInfoMedia
- Sar prezidento e Asocijacijako le Leskovacko romane džuvljengo (LE-RO), dikhav svakone dives kobor e džuvlja ande amari komuniteta inkren thaj kobor obligacije bešen pe lenge dume. Marenpe vash o siklipe e qhavorengo, vash o sastipe e familiyako, vash o tradipe, numay ini vash o may shukarno avutnipe”, vakergya Laura Saitović, sheruni asocijaciaki.
 
Asociàcia “LE-RO” ane palune berśa ćhudel programură save inćaren butăqe thana, konsultìvo thaj siklăripnasqo treningo, maj anglal anθ-e rig e reproduktìvo sastipnasqi, prevencia e maripnasqi, sociàlo xakaja, siklăripen thaj ekonomikano zuralipen. Jekh specialno fokuso si shutino pe sheja so mukhen e shkola thela ternipe, thaj vi pe djuvlia so kamen te agorin extra kursura thaj utbildningar.
 
- Amare djuvlia si zurales butivar bi dikhline ando offentliga thana. Von inkren e komuniteta, numaj lengi buti si lindi sar normalno, na pindžardi thaj na si vazdini. Amen zumava te paruva odova prekal konkretno programia, na prekal deklarativno kampanje”, mothavela o Saitović.
 
O Leskovac, sar so majbut forura ando jugo Srbijako, arakhel kondicije ande save e romane džuvlja keren balanso maškar e tradicionalne familijake adžikerimata thaj e moderne čhinadimata katar o forosko dživdipe. Sociologura save keren monitoringo pala romani komuniteta mothoven kaj e džuvlja butivar aven ključno kanali pala e čhavorengo sićope, komunikacija e institucijenca, sastipasko sistemo thaj socijalno mobiliteto.
 
Odolesqe programură sar kodola kerde katar o "LE RO" si len dodatno vastnipe, sosqe von den śajsaripen e źenendar andar i komunitèta te aven na numaj portretură vaś na dikhli buti, numaj vi subjèktură vaś sociàlo paruvipen.
 
“Kana e džuvlja si la informacia, edukacia thaj suporto, adava sasti familija isi pošukar šansa” konkludingja o Saitović.
 
O.V.