Vakti: 2 min.
O anticiganizmo si inke but prezento ande Srbija: Maj cikne raportura, vi maj cikne verdiktura
Vakti: 2 min.
Angluni konferenca vash o anticiganizmo kerdo ano Beograd sikavda seriozno pharipe mashkar o realiteti thay institucionaluno reakciya.
Foto: Yurom centro
E Angluni Konferenca pa Antiziganismo sas ikerdi ando Beograd aratchi, organizuime katar e Dereta thaj o YUROM Centro. Ando kedipe lela khetane reprezentantura katar institucije, organizacije katar civilno amalipe, medije thaj katar romani komuniteta, resarin te dikhel pe o realno barope e anti-Ciganizmosko ande Srbija thaj e efektivnost e egzistuime protekcijake mehanizmosko.

Foto: Yurom centro
E prezentirime date kotar o 2020 thaj 2024 berš sikavena kaj o numero e raportirime kazurengo bašo vakeribe, rasno diskriminacia thaj bilačhipaske kriminalitetia mamuj Romane murša thaj džuvlja si panda ekstremno cikno komparativno e realno situaciaja ko than. Ko berś 2024, sas registrime totalo dujvardeś raportură, numaj o gin e agorutne verdikturenqo si bi-importanto, so sikavel klaro slabimata anθ-o sistemo e raporturenqo, procesuipnasqo thaj sankcienqo.

Foto: Yurom centro
Sas konkluzia kaj o anti-Ciganizmo, sar jekh specialo thaj fundone funda e rasizmosko, reprezentirinel jekh katar e ključne pharipa pala jekhipe thaj pherdo socialo inkluzia e romane komunitetosko ande Srbija.

Foto: Yurom centro
E konferenciake participantura dine varningo kaj e diskriminacia si butivar normalizirime, a e viktime tikno drom inicirin institucionalne procedure pala dar, bipatjavipe vaj bi informaciako.

Foto: Yurom centro
Maj but sas akcentirime kaj o problemo si na numaj ando normativno fremo, numaj maj anglal ande na-dosta senzibilizacia e institucienqi, bi-sistematikane registrurenqi thaj slabo protekcia e viktimenqi katar o anticiganizmo. Ande praktika, sar si sikadino, but kazura ačhen bi-raportirime, thaj kodola save resen ande kris butivar či astaren epilogo savo ka bičhalel klaro mesažo kaj o rasismo si na-akceptuime.

Foto: Yurom centro
O kotorleutne sine ko jekhipe kaj trubul maj dur te zurarel pe o patjavipe maškar o romano amalipa thaj o institucie, kontinuirano edukacia e butjarnenge an i krisa, policia thaj medie, numa thaj majbut zorali rola e civilno societatea an o monitoriribe e kazurengo thaj dendo juridikano suporto e viktimenge.
E konferencijaki konkluzia si kaj o maripe mamuj o anticiganizmo nashti te kerel pes parcijalno, numa ekskluzivno trujal sistemsko, koordinirime thaj lungo vramako akcija, ande savi o them, e medije, thaj o societeto sar jekhutno len responsibilita.
O.V.