≫
Vakti: 2 min.
In memoriam: dr. Dragoljub Acković
≫
Vakti: 2 min.
Avdive, ko 73 berša, mukhlja amen o Dragoljub Acković, hramori, poeti, džanglipe, Romologo thaj bisterdo maripe thaj jekh taro majšukar romane intelektualcura taro moderno vakti. Bijandilo ko 23 novembro 1952 berš ki Osipaonica paše Smederevo.
Foto: FB/Privatnna arhiva
Ko mashkar kotar e eftavardesh bersha, vov agorisarda o Fakulteto vash e Politikane Sikavibe, thaj palo odova o Fakulteto vash e Filozofija, Departamento vash Etnologija. Lundjarda peske postdiplomsko studije pe Fakulteto pala Zakono ando Beograd, thaj peske doktorsko studije pe Fakulteto pala Paćape ande Jekhethaneske Nacije.
Lesko źanglipe mukhel jekh ćororo than savo o vaxt naśti te pherel, sosqe e manuśa sar vov bijande pes tikno, śaj numaj jekhvar anθ-o jekh šelberśipen. Bijando duxosa maj fundono sar pustika, thaj ilesa maj baro sar savi institucija, o Dragoljub Acković sine čačuno stolpo e romane identitetesko, kulturako thaj maripe palo barabaripe.
Ov sine sar puro maškar e beršengo maripe e Romengoro bašo pindžaripe thaj avdivesko drom ki emancipacija. Lesko anav na numa inkerel smislo, numa si gravirimo sar simbolo vash e Romani alfabetizacija, digniteti thaj resipe vash e muchipe imponirimo upral e Romane glasura kotar e shelbershipa. O Dragoljub sas but maj but sar jekh intelektualo. Ov sine institucija, na numa maškar o Roma, numa thaj ko srbikano thaj maškarthemutno konteksto. Autori vash buteder knjige, kronikari vash e Romani historija, kulturako reprezentanto thaj bisterdo vorbitori savo djanela sar te phabarel e jag e nadejaki peske vorbenca, numa vi te admoniril tato tono sa kodolen save zumavenas te marginalizirinen o Romano identiteto.
Leski misija sas klaro te pindžarel e Romen na sar problemo, numa sar civilizacijaki vrednost. Vov kerda svako platforma pe savi vakerel ande jekh klasa kote so studirinena pes vi e Roma thaj vi o majoritetno societeto. Lesko lil sas jekh xanro, thaj leske fraze sas manifestura e chachimaske. Ande vrjama kana te aves Rrom značilas te aves ćućo thaj te garaves tut, o Acković vakerdas maj uće. Kana aver boldenas o šero, vov lias o mikrofono. Kana le romenge chachimata sas numa jekh fotnota, vov kerdas le angluni rig.
Avdive, kana vov mukhlja amen, xasardam na numaj jekh manuš, numaj jekh sasti biblioteka, o duxo e erako thaj o majko e maripnasko. Gone si jek manush kaj zanelas maj but pa romani historia sar but zanenas pa peski. Sikavno, dad, phral muklas, na numa jekhe themeske, numa savorrenge save shunenas thaj sityonas lestar. Odolesqe amen, e rroma, na sam jekhutne save rovas avdive. Avdive, i sasti Srbia rovla, sa odola kola dzanena kaj o barope e manushesko na merilpe e titlurencar, numay e semneske kova mukhela ano ilo thay ano vahti.
Drago, tire vorbe train. Tumaro maripe avela jekh lav. Tumaro źanglipe si xasaripe savo phandel amen. Te źas maj dur, te na ačhavas, te na bistras kon sam, katar sam thaj kaj trubul te źas. Te avel tuqe lokhes i phuv, amaro siklærno, amaro baro manuś. Thaj te primin tut tire phure giljasa, sar tu bičhaldan tire. Sostar von chi arakhadyon kade maj dur. Vechno slava tuke.
O.V.