Kotar o treningo dži ko arakhibe buti: Bašo ekonomikano zuralipe e romane džuvljenge agorisalo
0
Vakti: 2 min.
O paluno workshop andar o programo pala ekonomikano zurjaripe pala romane džuvlja ikerdas pe arakhadive ando Zemun, kote e kotorleutne sas len šajipe te diskutirinen šajimata pala edukacia, profesionalno barjaripe thaj bućaripe, sar vi pala pharipa savencar e romane džuvlja inke arakhen pe pe bućako marketi.
Foto: Romanenevimata
Ko vakti e workshopesko sikavgja pe kaj ekonomikani siguriteta si jekh taro ključne preduslove te lačharel pe i pozicija e romane džuvljangi thaj te ciknjarel pe lungo vrjama diskriminacija thaj socijalno ekskluzija.
E participantura diskutirisarde e importanca te astaren pes neve džanglimata thaj śajutnimata, numaj vi e droma savenca e ekonomikani independenca del kontribucia vaś maj baro patǐvipen ande peste, sekuritato thaj maj aktivo participacia e džuvljenqi anθ-o socialo źivdipen.
Sikavdo sas kaj but romane džuvlja inke arakhen pes bute pharimasa, maškar lende maj anglal mukhipe e školako, bibutjaripe e lovengo te džal maj dur piri edukacia thaj limitirime šajimata pala formalno buti. Odolesqe e suportoske programura save si implementirime katar e romane džuvljikane organizacie si ekstremno vasne, soske von den šaipe e džuvljenge te rekvalificirinen pes, rekvalificirinen pes thaj te astaren praktikane džanglimata save si mangle po marketi e butjako.
Foto: Romanenevimata
I Svetlana Ilić, but vrjamaki aktivistka thaj edukatorka taro Romano džuvljikano centro Bibija, sikavgja kaj akaja organizacia but berša kerela buti e edukaciasa, ekonomikane zoraljaripaja thaj bućaripe e romane džuvljengo.
“Amen ano amaro programi lelape džuvlja kola siton pobuter taro 18 berša, bizi dikhibe ko nivelo e edukaciako. Maškar o kotorleutne siton džuvlja kola agoringje numa elementarno škola, studentia e uče školake, studentia, numa ini odola kola akana silen buti thaj mangena adikeripe jali nevo treningo”, vakarga o Ilić.
Sar voj phenel, o maj baro intereso inke si ano treningo ano fieldo e grižako thaj shukaripasko, sar so si e servisura vash e frizerura, e manikyra, e pedikura thaj o make-up, soske si akala džanglimata save mukhen e džuvljen te putren jekh bizniso korkori thaj te den jekh dopolnitelno suro e lovengo lenge familijenge.
“Palo akala okupacie, pobuter thaj pobuter džuvlja optinena ko kursia avrutne čhibjake, kompjutersko treningo, bukjaripe thaj administrativno džanlipa, so putarela neve šajdipa bašo butikeribe thaj profesionalno barjaripe”, vakarga o Ilić.
Vakerindoj vash avutne planya, voj dende pe janipe kay ka startinel neve suportune programya ano desh-duj forya e Srbiyake, dende vash o dzuvla kotar familiye kola chidena shrdipe thay sekundarune surovine.
“30 džene ka oven kotorleutne ano programi, thaj res sito te del pe olen sastipaskere thaj siguripaske šajdipa vash te keren love”, vakarga o Ilić.
Foto: Romanenevimata
Oy vakergya ini vash o startipe e neve treningyengo ano Beograd, kote ka len kotor 40 džuvlja prekal o proekti ekonomikano zoralipe e romane džuvljengo.
“Amen dureder daja suporto e džuvljange te šaj te oven ekonomikane biphangle thaj te sigurinen majstabilno avutnipe vaš peste thaj pire familienge”, vakarga o Ilić.
E kotorleutne taro workshopo dine evaluacia kaj asavke programia si len bari importanca soske vazden buti e romane džuvljenge, den kontribucia te ciknjaren pes ekonomikane rizikura ki familija, inkuražinen e gender egaliteto thaj zuraren e džuvljangi rola ki amalipa.
Avilo konkluzia kaj o investiribe ki edukacia thaj barjaripe e bukjarne džanlipasko e romane džuvljengo reprezentirinel jekh taro maj importantno investicie ko avutnipe e komunitetosko, soske e zorale džuvlja avena o portreti e pozitivne paruvipnaske, sar ko olengere familije thaj ko sasto societeto.
O.V.