O Leskovac kerel netvorko e instituciencar vash maj efikasno reintegracia
0
Vakti: 2 min.
Pe lumia e barjaripasko trendi ano numero e irinutnengo kotar avrune thema, arakhadive ano Leskovac adikergyola profesionalune treningya vash reprezentya e lokalune instituciyengo, resle te laqharen o sistemi e suportesko vash o manusha kola irinenpe ani Srbiya bazirime ano Readmisiako Akordo.
Foto: Rominfomedia
Specialno akcento sas thodino pe pozicija e romane komunitetosko, savi konstituiril signifikantno kotor katar e irisaripnaski populacija.
O treningo kerdilo ano fremo e nacionalno Programesko vash reintegracia e irinutnengo vash o periodi 2025-2026 thay lela khetane ključne aktoren ano lokaluno nivelo - reprezentya e Komisariateya vash o Nashutne thay Migracia, Nacionaluno Servisi vash Buti, centrya vash socialuni buti, edukaciake thay sastipaskere institucie, sar ini mobilune ekipa vash inkluzipe, pedagogikane asistentya mediatora.
Sherutno Departamentesko vash primarno akceptipe thay phiravipe e hakayengo e irinde manushengo palo readmisipe, Miloš Mihajlović, sikavgya kay sheruno res e treningesko sito te kerel may efektivuno koordinipe mashkar savore kompetentune institucie.
“Cili sito te informingyol lokalune aktorya vash o droma kote o irinde manusha shay te vastinen olenge hakaya, numay ini vash o tipi e suportesko kova dela o Komisari e lokalune gavermentyenge. Numay kana kera buti khetane shay te kera adekvatuno thay vahtisko azhutipe e manushenge kola irinenape ani Srbia”, akcentingya o Mihajlović.
Sar vakarga, sakova bersh o Komisari alociringyola fondya vash lokalune korkoro-governipe, kola dena suporti e irinde manushenge prekal ververutne programya. Akava suporti sitoy khera, kote siton o bikinipe e ruralune kherengo e baxtencar, ekonomikano azhutipe e familienge, alocipe e konstrukciake materialyengo, numay ini fundavno humanitaruno azhutipe sar so si jag thay paketi e habeske.
Foto: Rominfomedia
Numaj, i realizacia kadale xakajengo si kondicionirime katar o pherdipe e precizno definišime kriteriumurengo.
“Yekh kotar ključne kondicie sito te provingyol o statusi e irinutnengo prekal Readmisiako Akordo. Vi isi klaro kriteriumya vash o duy beneficiarya thay lokalune korkoroortune, kola siton definime prekal publikune akharipya thay lokalune aktya”,vakergya o Mihajlović.
E date katar o Komisariato sikaven jekh kontinuo vazdipe ando numero le irisarde manušengo. Kana karing 680 manuša sas registrime ko 2023 berś, ko 2024 berś kodo gin vazdilo maśkar 800 thaj 900, kana ko 2025 maj but katar 1,225 irisardine manuša sas registrime prekal o ofiso vaś o readmisia ko Nikola Tesla Aeroporto.
Aver bari griźa si kerdini katar e Eurostat-esqe dàte, save registruin jekh vazdipen anθ-o gin e srbikane ćhibăqo maśkar e azilantură anθ-e thema anθ-e Evropaki Unia, so sikavel jekh maj baro migraciaqo kontèksto thaj i trubujipen vaś jekh sistemàtikano respònso.
Konkluzia e kidipnaski ano Leskovaco sito kay manglape kontinuitetno te zurarelpe o kapacitetya e lokalune instituciyengo thay te laqharelpe intersektoraluno kooperacia, vash te reslolpe vash o baryaripe e irinutnengo thay te sigurinelpe olenge duryaripeski reintegraciya – specialune kana vakergyola vash o may phare grupe, mashkar kola o romano komuniteti lela signifikantno than.
O.V.