O IRIPEN SO MANGEL O SISTEMO: E lokalno komunitetura si anglal jekh nevo pharipe e reintegraciako
0
Vakti: 2 min.
Ko nakhle trin divesa, Leskovac sine than e khedipasko vash institucie kola ano than lela o pharipe e procesesko kova sito may but dikhindo - o irisaripe e dizutnengo kotar o avruno them bazirime ano readmisiako kontrakti.
Foto: KIRS
Vi kaj akaja tema egzistirinela ko publikano than berša, o cifre sikavena kaj nane majbut marginalo, numa ovol jekh taro ključno socijalno pučiba, majbut kana si o lafi bašo rromano komuniteti.
Fokusi e ekspertesko khedipe sine manglape te lačharel pe koordinipe maškar lokalune servisia, vash te reslol pe kompleksune mangipya e manushengo kola irinenape ani Srbiya, butivar bizo barvalipe, buti thay stabiluno suporti.
Reprezentantia taro ververutne institucie - taro butjarne servisia thaj centria bašo socialno buti, dži ko edukaciake thaj sastipaskere institucie - sine len šajdipe te paruven eksperienca thaj te klarinen pire rolje ko procesi e reintegraciako.
Jekh specialno importantno rola ande kava sistemo si vi kodola save sakodives keren buti direktno e komuniteta - mobilne ekipe pala romani inkluzia, pedagogikane asistentura thaj sastipaskere mediatora.
Lengi eksperienca katar o tereno sikavel kaj o irisaripe nane numaj administrativno proceso, numaj baro socialo pučipe savo mangel lungo vramako suporto.
Sar si sikavdo ko vakti e kedipasko, ključi bašo sukcesno reintegracia sito ko phanglipe e instituciengo. Bi klaro komunikaciako thaj informaciako paruvipe, e irisarde manuša butivar ačhon xasarde ando sistemo, bi te džanen sar te utilizin e bazake hakaja. Akava si precizno soske gasave treningura kamen te keren maj efikasno modelo e kooperaciako ko lokalno nivelo.
Foto: KIRS
O suporto savo si dino e irisarde manušenge si ande leste diferentne vrjama ažutipe - katar o lačharipe e problemosko e kherengo, prekal ekonomikano zuralipe e familiengo, dži ko bazako humanitarno ažutipe. Numaj, o akceso pe kadala mesure na si automatikano. Trubul te pherdol pes klaro definime kondicie, maškar save si o dokazo pala o statuso e irisaripnasko kana si o readmisia, so bute manušenge reprezentil jekh aver administrativno pharipe.
E date katar e kompetentno institucie sikaven kaj o numero e manušengo save irinen pes palpale barol berš pala berš. Kana angla uni bersh sas karing uni shela manush, adjes kodo numero si mezime ande ezera. Akava trendi konfirmingyola e Evropaki statistika kola registringyona may baro numero e azilantyengo kotar e Srbiya ano thema e Evropaki Unia.
Akava vazdipe e situaciako kerel seriozno buti vash lokalune komunitetya - sar te sigurinen yekh duryaripesko irisaripe thay te arakhen o re-migracia. E eksperturengi konkluzia si klaro: bi kontinuime investiciako ande instituciengo kapaciteto thaj bi sistemsko kooperaciako, reintegracia ka ačhol sar bipherdo proceso.
Ko akava kontèksto, i rromani komunitèta ačhol specijalno bi-lačhi, numaj vi kruciàlo vaś te xatǎrel pes o sasto problèmo. Akava si precizno soske si majbut akcentirimo kaj i reintegracia nane numaj individualno pučipe, numaj si test e societatosko śajpe te del jekhutne śanse savorrenge.
O.V.