Vanja Osmanović pali pozicia e rromenqi thaj pal-i rola e medijenqi
0
Vakti: 2 min.
Sar aźukeras e Maśkarthemutne rromenqe divesa, amen vakardam e Vanja Osmanovićeça, redaktoroça anθ-o portalo Romanenevimata, pal-e pharipa savenθar si anglal i rromani komunitèta, pal-i ròla e medijenqi anθ-i formacia e publikane opinienqi, thaj pal-i trubujipen vaś jekh maj klaro thaj maj baro źutipen pal-o sajekh-prezento rasizmo anθ-i amalipa.
Foto: Romanenevimata
Ande jekh vrama kana e granici mashkar e informacia thaj e manipulacia si maj but skurto, o pushipe pa responsibilita kerdzol maj vazno sar varekana.
O Internacionalno Romano dive but droma ikerel pe simbolikane. Tu gindis ke vareso fundamentalno paruvel pes?
- Ferik ke za but ashiol symbolicno. Si amen mesažura, deklaracie thaj šukar lafija, numa o sakodiveseskoro dživdipe e Romengo na džala palo odova retorika. Si paruvipe, numaj si tikno thaj na dosta. Te vakera ćaćes - e Roma panda train maškar jekh sistemo savo formalno pindžarel len thaj jekh amalipa savo butivar na akceptirinel len.
Kobor si responsibilno e medije pala o publikano tasvir e Romengo?
- E media si jek bari responsebilita, shaj o maj baro. Von na numa informirinen, numa vi formirinen e percepcia. Problemo si kaj e roma maj butivar si sikavde ando negativno konteksto. Kana o sasto narativo si repetirime butivar, vov avela "ćaćipe" e publikake. Thaj kodo si phares. E medije śaj te phagen e stereotipură, numaj śaj vi te zuraren len – thaj bibahtake, von butivar keren o paluno.
Dikhes ke vazdel pe opre o rasismo thaj khaj si kado maj but adjes?
- Jo, thaj kodo si so brigajvel. O rasismo naj maj garado. Amen dikhas les ande komentara, pe socialne mreže, ande publikane thana, thaj vi ande politikane diskursura. So sas varekana na-akceptuime akana si relativizirime. Kodo si o maj pharo momento - kana o xoli kerdjiol normalno.
So śaj te kerel i rromani komunitèta anθ-e gasave ćàsurǎ?
- Bibahtake, but tikno te na organizuinas amen politikane sar maj sigo thaj te inkras amari tradicionalno jekhipe. Amen nashti te aźukeras te paruven pes e bută korkore peste. Trubul te zurarel pes e romane medije, edukacija thaj politikani prezenca. Trubul te avas dikhline thaj zurale. Soske te na vakeras pa amende - avera ka keren amenge.
Savo si o ključno mesažo so kames te bičhales avdive?
- Kodo digniteto naj jek negociaciako pushipe. Kodo egaliteto naj privilegija. Thaj kodo ćućipe naj maj but jekh opcia - ni vaś e Rroma, ni vaś i sastipasqi societèta.
Ko vakeribe e Vanja Osmanovićeja klaro sikavela kaj o pučipe e pozicijako e Romengo nane pučipe e jekhe divesesko an o berš, numa sakodiveseskoro maripe bašo dikhibe, barabaripe thaj digniteti. Ano vaxt kana e granice maškar o ćaćipen thaj i manipulàcia si te aven xasarde, thaj o lav e xoliako maj but thaj maj but na kerel pes reakcia, i responsibilitèta naśti te avel maj but selektivo. Soske o ćućipe na si neutralo. O ćućipe si jekh alosaripe.